
Nekako se potrefilo da su nedavno, u danima kad je obeležavano 80 godina FK Crvene zvezde, izrečena dva kontradiktorna stava. Jedan je na Skupštini kluba izneo Svetozar Mijailović, predsednik Crvene zvezde:
– Sa posebnim zadovoljstvom mogu da kažem da iza nas stoji najuspešnija decenija u osamdesetogodišnjoj istoriji FK Crvena zvezda. Ovaj period bio je obeležen trijumfima, stalnim napretkom i razvojem, ali i obnavljanjem prepoznatljivog duha koji je Crvenu zvezdu oduvek činio jedinstvenom. Zato što smo u ovom periodu osvojili osam titula prvaka Srbije, četiri nacionalna kupa, četiri plasmana u Ligu šampiona, četiri učešća u Ligi Evrope…

Čovek ništa nije pogrešio, ali posle samo 24 sata pojavilo se i drugačije tumačenje:
– Nisu potrebne ankete, ni poligoni mišljenja, jako je prosto da se kaže ako se realno sagleda: najuspešnija u istoriji Crvene zvezde je peta od dosadašnjih osam decenija – od 1985. do 1995. godine. U tom periodu Crvena zvezda je postala šampion Evrope i sveta (1991), igrala četrtfinala Kupa šampiona (1987, protiv Real Madrida 4:2, 0:2) i Kupa pobednika kupova (1986, protiv Atletiko Madrida 0:2, 1:1), osvojila pet titula i tri kupa. Bespredmetno je da se govori koliko je u staroj Jugoslaviji bilo teže osvajati titule nego u ovo vreme, a u žestokoj konkurenciji Zvezda je držala primat po broju trofeja i u svim parametrima. Gradila je put do statusa evropskog giganta, po čemu i danas prepoznaju klub – glasio je odgovor Svetozaru Mijailoviću.
I Mijailović i njegovi kritičari su u pravu! Naime, istorija može da se gleda decenijski i tačno se zna šta to znači. Ako se bira najboljih deset godina onda su u pravu kritičari. Uz malu opasku: period od 1985. do 1995. nije decenija nego desetogodišnji period. Uostalom, kao i ovaj 2015-2025.
Nije prošlo ni nekoliko dana od ove polemike a došlo je do šokantnog raspleta u Ligi šampiona i to na štetu Crvene zvezde. Ona je letos ostavila norveški Bode Glimt bez plasmana u Ligu šampiona, a on je sada ostavio nju bez direktnog plasmana u Ligu šampiona naredne sezone.
Imala je Crvena zvezda teoretsku šansu da se kao šampion države sa najjačim klupskim koeficijentom van 10 najjačih liga Evrope plasira direktno u elitno takmičenje, ali sada je ta šansa ugašena.
Bode Glimt je pobedom nad Olimpijakosom (3:0) u prvom meču osmine finala Lige Evrope došao do koeficijenta 45,000 i kao zvanični šampion Norveške preskočio Zvezdu na pomenutoj listi. Srpski prvak ostao je na 44,000. Naravno, Norvežanima direktan plasman nije siguran jer za isti status konkurišu i neki drugi klubovi sa jačim klupskim koeficijentom, ali oni nisu zvanično šampioni svojih država u ovoj sezoni, a Bode jeste. To je samo trenutna situacija jer po koeficijentu su jači Dinamo Zagreb, Olimpijakos, Red Bul Salcburg, Glazgov Rendžers i Šahtjor. Najrealnije je da Olimpijakos osvoji titulu u Grčkoj i da obezbedi direktan plasman. Ove šampionske trke biće bitne i za Zvezdu koja će da krene od drugog kola kvalifikacija za Ligu šampiona.
TEŠKO S NAJVEĆIMA
Možda je to i realno, s obzirom na to u kakvom milionerskom i milijarderskom društvu se Zvezda takmičila prethodnih godina. Prema specijalizovanom sajtu Transferkarkt, kome većina veruje, zbirna vrednost svih fudbalera Crvene zvezde u ovom trenutku iznosi 75 miliona evra. To je u našim uslovima baš mnogo, s obzirom da je na toj vrednosnoj listi drugi Partizan sa 25 miliona evra.

U evropskim okvirima, međutim, pogotovo u Ligi šampiona, ovo je puka sirotinja. Na primer, vrednost igrača Mančester sitija iznosi 1,3 milijarde evra, Real Madrid je na 1,23 milijarde, Arsenalovi igrači vrede 1,15 milijardi a u Barseloni je to 1,01 milijarda. Slede „teškaši“: Liverpul (967 miliona), Čelzi (928), Pari Sen Žermen (870), Bajern (856), Totenhem (846)…
Ako se neko pita – a gde je tu Crvena zvezda, evo odgovora. Naš šampion nije među prvih sto evropskih klubova čiji fudbaleri najviše vrede. Pretpostavljam da se nalazi negde oko 150. mesta.
MAKSIMOVIĆ I SILAS

Ko su najvredniji Zvezdini fudbaleri? U ovom trenutku dvojica dele prvo mesto – Andrija Maksimović i Silas, koji su procenjeni na po deset miliona evra. Daleko su ispred svih ostalih, najbliži su im, prema Transfermarktu, Rade Krunić, Milson i Olajinka – po pet miliona. Mirko Ivanić je procenjen na 4,5 miliona, identično kao i golman Omri Glazer. Slede Timi Maks Elšnik, Duarte i Šerif Ndiaje (4 miliona), Nemanja Radonjić (3,5), Seol (2), Luka Ilić (1,8), Uroš Sremčević (1,5), Jovan Šljivić i Ivan Guteša (1)… I tu se lista „milionera“, završava, svi ostali vrede po nekoliko stotina ili nekoliko desetina hiljada evra.
Da rezimiramo: sa ovako jeftinim timom Crvena zvezda zaista pravi čuda, kako u Srbiji tako i u Evropi. Jedino je pitanje koliko će to još moći da potraje i da li će naredna decenija da liči na prethodnu.
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Redakcija MaxbetSport.rs ima pravo da ne odobri komentare koji su uvredljivi, koji pozivaju na rasnu i etničku mržnju i ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog portala. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije MaxbetSport.rs.