
Svetislav Pešić: „Ne krivite igrače, ja sam najodgovorniji. Nisam se najbolje snašao, i zato smo doživeli poraz od Italije. Ja sam kriv, snosiću odgovarajuće posledice“.
Predrag Danilović: „Naravno da je Košarkaški savez Srbije odgovoran, naravno da je naša krivica ogromna i naravno da ćemo analizirati usroke neuspeha i svako pojedinačno biti prozvan, mnogi od nas biće i smenjeni“.
Šta, niste ovo čuli? Naravno da niste jer niko ovo nije izgovorio. Ni selektor, niti predsednik Košarkaškog saveza Srbije. Posle povratka iz Berlina, gde je naša reprezentacija uspela da se plasira među 16 najboljih u Evropi i tu bila eliminisana, usledilo je petodnevni „zid tišine“. Najzad su se oglasili i selektor i predsednik. Evo ovako:
Svetislav Pešić: „Pristao sam i prihvatio poziv kao izazov da pomognem ne samo uspesima reprezentacije, već ukupnom poboljšanju ugleda naše košarke u Evropi i svetu. Nisam po prvi put kritikovan i vređan. Toga je bilo i ranije, za vreme EP 2001 u Istanbulu, pa potom i u Indijanapolisu 2002. Evo i sada se nije desilo ništa novo, za vreme dok pobeđujemo u Pragu, a nakon toga i u Berlinu. Sve to mene lično ne dotiče jer znam odakle dolazi i koji su motivi. Te kritike, omalovažavanja, vređanja više govore o njima“.
Prdrag Danilović: „Ovim putem želim da istaknem i osudim neke stvari kojima nisam želeo da dajem publicitet do završetka takmičenja, kako ne bih dodatno skretao fokus sa onoga što je najvažnije, a to je teren. Veoma ružna vređanja koja su se mogla čuti i videti tokom priprema, a kasnije i tokom šampionata, pa i nakon eliminacije su velika sramota na prvom mestu onih koji su takve stvari bili u stanju da izgovore. U pitanju je primitivizam od kojeg se u javnom prostoru moramo zaštititi i koji mora biti najoštrije osuđen. Košarkaški savez Srbije i ja kao predsednik Saveza ćemo uvek biti tu da zaštitimo kako selektora tako i naše igrače od takvih stvari. Kritike nisu sporne, mi jesmo zaslužili kritike i naročito su poželjne one kritike iz kojih možemo da izvučemo nešto korisno za budućnost. Ali mora se jasno napraviti razlika između kritika i primitivnih uvreda koje smo nažalost imali priliku da čujemo i vidimo“.
Naravno, govorili su obojica i o sjajnim igrama naše reprezentacije u grupnoj fazi, o nedostatku sreće, o izvanrednom timskom duhu, ali ispada da su za neuspeh krivi – mediji! Ja zaista ne znam koje medije prate Pešić i Danilović, i na koga se odnose pomenute oštre kritike. Ono što znam je da su svi ozbiljni mediji (među njima i MaxBet sport) korektno izveštavali i da nikog nisu vređali. Zato u ime sportskih novinara, pre svega košarkaških, odbacujem kritike (blagog li izraza za ono što je rečeno) i voleo bih da se o stanju u našoj košarci razgovara na neki drugi način, a ne proizvoljnim prozivanjem svih novinara i svih medija.
Pre svega, voleo bih da čujem i pročitam stručnu analizu učešća na Evropskom prvenstvu koju bi podneo selektor. Takva analiza izostala je prošle godine kad reprezentacija nije uspela da se kvalifikuje za Olimpijske igre, izostala je i posle Svetskog prvenstva u Kini, čak ne pamtim kad sam je poslednji put video.
Bilo bi normalno da takva analiza bude predmet rasprave na Stručnom savetu KSS. Nažalost – to je nemoguće! Stručni savet, ili „savet mudraca“ kako je često nazivan u vremenima naših zlatnih košarkaških godina, raspušten je još 2007. i otišao u arhivu zajedno sa tadašnjim selektorom Zoranom Slavnićem.
Umesto Stručnog saveta, u našem Savezu se izborom svih selektora i njihovim radom bavi Upravni odbor. Po statutu, polovinu članova tog tela bira predsednik KSS Predrag Danilović. U ovom trenutku Upravni odbor ima 13 članova, i to su Danilović, Ana Joković (potpredsednica KSS za žensku košarku), Nenad Krstić (potpredsednik KSS za mušku košarku), Dušan Projović (potpredsednik KSS za takmičenja), Bojan Radun (potpredsednik KSS za marketing i finansije), Darko Karan (Košarkaški savez Vojvodine), Suzana Vasiljević (savetnica za medije predsednika Srbije), Dragana Kontić (Košarkaški savez Beograda), Marko Ivanović (Košarkaški savez Zapadne Srbije), Dragan Marković (Triglav osiguranje), Zoran Petrović (Rajfajzen banka), Aleksandar Seratlić (MPC Holding) i Miodrag Kocić (Košarkaški savez Istočne Srbije).
Da li će ovo telo analizirati ovogodišnji učinak ne samo naše seniorske A reprezentacije, nego i svih ostalih mlađih muških i ženskih selekcija? Videćemo…
Koliko je stanje alarmantno poznato je već nekoliko godina, i to ne može da pokrije ni nedavna zlatna medalja naših basketaša 3×3. Ipak je to neki ogranak košarkaškog sporta, igra se na ulicama i po trgovima, i uz svo poštovanje sjajnim basketašima i njihovom zlatu, ovde se govori o nečem drugom.
Možda bi neupesi naših košarkaških selekcija mogli nekako i da se „prošvercuju“ van očiju javnosti da se nije dogodio slučaj koji sa njima nema apsolutno nikakve veze. Naime, u finale Evropskog prvenstva plasirala se reprezentacija Španije, i tom prilikom iskopan je podatak da su španske muške i ženske selekcije ove godine igrale finala u apsolutno svim takmičenjima koje organizuje FIBA – evropskim i svetskim prvenstvima do 16, 17, 18 i 20 godina. Ovo u Berlinu je Špancima deveto finale ovog leta! Dosad su osvojili tri zlatne i pet srebrnih medalja! Sve to u 2022!
Ne mali broj ljudi koji su ovo pročitali zapitali su se – a kako je Srbija prošla na ovih osam takmičenja? Evo kako:
Muškarci – na EP U16 u Skoplju Srbija je zauzela 13. mesto (1. Litvanija, 2. Španija, 3. Francuska);
Svetsko prvenstvo U17 u Malagi: Srbija 5. mesto (1. SAD, 2. Španija, 3. Francuska);
EP U18 u Izmiru: Srbija 3. mesto (1. Španija, 2. Turska);
EP U20 u Crnoj Gori: Srbija igrala u B grupi za plasman od 17. mesta nadalje, zauzela 17. mesto (1. Španija, 2. Litvanija, 3. Crna Gora);
Devojke – EP U16 u Portugalu: Srbija se nije kvalifikovala za završnicu 16 ekipa (1. Francuska, 2. Španija, 3. Hrvatska);
Svetsko prvenstvo U17 u Mađarskoj: Srbija se nije kvalifikovala među 16 učesnika (1. SAD, 2. Španija, 3. Francuska);
EP U18 u Grčkoj: Srbija 19. mesto (1. Litvanija, 2. Španija, 3. Francuska);
EP U20 u Mađarskoj: Srbija 8. mesto (1. Španija, 2. Češka, 3. Italija).
Eto, to je taj učinak naših mladih košarkaša i košarkašica u 2022. Na to treba dodati i plasman od 9. do 16. mesta A reprezentacije. Mršavo? Ne – katastrofalno!
PREPORUČUJEMO:
POBEDA ZA VIDANJE RANA Milojević vraća “otpisanog” momka, promena i u špicu